Sigurno ste nekad čuli, ili pomislili, da je "bolje biti glup". Točno je da inteligencija, generalno, predstavlja prednost, ali to ne mora uvijek biti tako. Ponekad je stvarno bolje biti glup. Evo i zašto...



Inteligentni ljudi imaju dovoljno razloga da budu zahvalni što im je priroda bila naklonjena, ali sigurno nekad zažale što nisu propustili trenutak kad je “Bog dijelio pamet”. Evo koje su to loše strane visoke inteligencije:

VJEROJATNO STE NOĆNA PTICA

Ynanstvenici su nedavno otkrili negativnu posljedicu posjedovanja visoke inteligencije – sklonost ka kasnom, odnosno “ranom” odlaženju u krevet i kasnijem ustajanju. Općenito, inteligentniji ljudi skloniji su da dugo ostanu budni, ali to nosi neke negativne posljedice.

Brojne studije su pokazale kako su noćne ptice sklonije razvitku emocionalne nestabilnosti, ali i da trpe simptome depresije. Osim psihičkog, zbog takvog bioritma trpi i fizičko zdravlje.

MANJE SU ŠANSE DA SVOJE GENE PRENESETE POTOMCIMA

Još jedan nesretni stereotip pametnih ljudi je da oni nisu baš pretjerano socijalni ljudi, odnosno da su čudni “geekovi” koji su osuđeni na život u celibatu sve dok se ne izvuku iz srednjoškolskog pakla, piše Cracked.

Nije ni to toliko bitno, koliko podaci koji pokazuju da, što je žena više obrazovana, to ima manje djece. Pametni većinom jure karijeru, zbog čega stvaranje porodice ostaje u drugom planu.

VIŠE LAŽETE

Problem u tome što ste najpametniji u prostoriji je obično činjenica da ste toga svjesni, a mnogi to zloupotrebljavaju. Visok koeficijent inteligencije često u ljudima pobuđuje dar za obmanjivanje ostalih. Kako biste lagali i ostali neuhvatljivi, treba misliti i na istinu, a pritom manipulirati. Sve to uključuje integraciju nekoliko moždanih procesa koji funkcioniraju na isti način kao i kod rješavanja kompleksnih matematičkih zadataka.

SKLONIJI STE DA POVJERUJETE U LAŽ

Obrazovanje vodi do jednog pogrešnog vjerovanja, a to je – mislite da ste pametniji nego što jeste. Tri studije su otkrile da su ljudi koji su pali na neku laž, uložili novac tamo gdje nije trebalo, i slično, obično bolje obrazovani. Oni ne traže savjet jer smatraju da su imuni na greške, a ne shvaćaju kako inteligencija ne znači uvijek sposobnost preživljavanja u stvarnom svijetu.

SKLONIJI STE AUTODESTRUKTIVNOSTI

Veliki umovi često imaju jednu zajedničku osobinu, a to je znatiželja. Problem u tome je što su ekstra znatiželjni ljudi također oni koji će, prije nego ostali, probati određene supstance. To je potvrdila i studija britanskih naučnika koja je otkrila kako su pametniji ljudi skloniji da postanu alkoholičari, a također su pronašli vezu između visoke inteligencije i korišćenja psihoaktivnih droga.